Temeljem "udruženog zločinačkog poduhvata" svaki pripadnik HVO-a može biti osumnjičen

01/24/2017 - 09:07

Pravni institut udruženog zločinačkog poduhvata donosi dimenziju kolektivne odgovornosti Hrvata u BiH, stigmatiziranje cijelog jednog naroda, a optužnice koje su takvo kvalificirane isključivo su političke naravi. Nijedan pripadnik HVO-a ne može biti siguran da se protiv njega neće voditi sudski postupak temeljem instituta udruženog zločinačko poduhvata, rečeno je na današnjem okruglom stolu „Udruženi zločinački poduhvat, zapovjedna odgovornost u procesuiranju ratnih zločina i selektivna primjena zakona“, navodi se u članku Glorie Lujanović za internetski portal Dnevnik.ba.

Pravni institut udruženog zločinačkog poduhvata donosi dimenziju kolektivne odgovornosti Hrvata u BiH, stigmatiziranje cijelog jednog naroda, a optužnice koje su takvo kvalificirane  isključivo su političke naravi. Nijedan pripadnik HVO-a ne može biti siguran da se protiv njega neće voditi sudski postupak temeljem instituta udruženog zločinačko poduhvata, rečeno je na današnjem okruglom stolu „Udruženi zločinački poduhvat, zapovjedna odgovornost u procesuiranju ratnih zločina i selektivna primjena zakona“.

Naime, u organizaciji  HNS BIH, Glavnog vijeća HNS-a BiH, Zakladom HVO-a,   Uredom za pružanje pravne pomoći braniteljske populacije, Hrvatskim dokumentacijskim centrom Domovinskog rata u BiH, te Odjelom za branitelje Domovinskog rata HVO HNS-a, održan je okrugli stol na temu „ Udruženi zločinački poduhvat, zapovjedna odgovornost u procesuiranju ratnih zločina i selektivna primjena zakona“.

Na tribini su govorili Nika Pinter, voditeljca Ureda za pravnu pomoć pripadnicima HVO-a, Ivo Lučić,  povjesničar s Hrvatskog instituta za povijest, Božo Ljubić predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH i Željko Raguž ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH.

U svojim su izlaganjima uvodničari obrazložili povijesni, politički i društveni kontekst rata u BiH.  Smatraju kako je pravosudni sustav u BiH, ponajviše Tužiteljstvo BiH, selektivnom primjenom zakona, dokazalo kako je politička institucija koja istine i činjenice vezane za HVO i Hrvate zanemaruje.  U prilog tome navode i mnogobrojne „montirane“ postupke protiv HVO-a, selektivnu primjenu zakona i neprocesuiranje kaznenih djela ratnih zločina nad Hrvatima u BiH.

Željko Raguž je tako, u svom izlaganju, donio statistički pregled koji dokazuje kako su Hrvati u BiH, u odnosu na popis stanovništva iz 1991. godine najveće žrtve rata u BiH. Statistika navodi, kako je ukupan broj protjeranih  Hrvata iz BiH 312.000, od kojih iz FBiH 170.000 a iz RS-a 142.000. Raguž je naveo, i kako od 2012., uspostavom platformaške Vlade FBiH, naglo porastao broj optužnica protiv pripadnika HVO-a.

Pozivajući se na činjenično stanje u predmetima kaznenih djela zločina protiv čovječnosti kako se za Srbe vodilo takvih 212 predmeta, za Hrvate 24 a za Bošnjake tek tri, dakle, jedan posto.

Voditeljica Ureda za pravnu pomoć pripadnicima HVO-a, Nika Pinter obrazložila je kako je ovakvo Tužiteljstvo BiH, ustrojeno po anglo-saksonskom modelu, zapravo u „rukama jedne osobe“ - preciznije tužitelja koji nema nikakvu pravosudnu kontrolu nad procesima formiranja optužnica budući da sam odlučuje o podizanju optužnica, njihovom opsegu i karakteru kao i  zakonskoj kvalifikaciji počinjenog kaznenog djela.

Samim time, nemajući institut kontrole, poput recimo istražnog suca, u postupku formiranja optužnice, kako iskustvo i dokazuje, tek  prilikom potvrđivanja optužnice na Sudu BiH ili županijskim sudovima u FBiH i RS-u moguće je izvršiti kontrolu nad optužnicama, iako i tada, sudeći po dosadašnjem radu tužitelja Tužiteljstva BiH i županijskih tužitelja, postoji jasan selektivan pristup.

Udruženi zločinački poduhvat u bh pravosuđu od suđenja haaškoj šestorci

U takvim optužnicama, navodi Pinter, tzv. Armija RBiH pojavljuje se tek u njihovim početnim stranicama  a kasnije ostaje samo individualna odgovornost osumnjičenih, dok pripadnici HVO-a kroz kompletne sadržaje optužnica snose odgovornost samom pripadnošću toj vojsci.

Pinter smatra i kako se institut UZP-a (udruženi zločinački poduhvat)  prvi put pojavljuje u odnosu na Hrvate od predmeta pred Haaškim tribunalom „Prlić i ostali“ a od tada i u Tužiteljstvu BIH gdje se pravosudnim kvalifikacijama „sustavnog, širokog, organiziranog napada i proširenja teritorija HVO organizirao i  etnički očistio prostor od bošnjačkog stanovništva“.

UZP – kolektivna odgovornost hrvatskog naroda u BiH

Pinter tvrdi kako pravni institut UZP-a donosi dimenziju kolektivne odgovornosti Hrvata u BiH i stigmatiziranje cijelog jednog naroda. Tvrdi i kako je tijekom sudskih postupaka, tužitelju  posao olakšan kroz  samu kvalifikaciju kaznenog djela jer nije primoran dokazati taj UZP nego jednostavno cijeli jedan  narod, odnosno njegovu  vojnu strukturu na određenom teritoriju optužiti za zločine protiv civilnog stanovništva, široki i rasprostranjeni napad koji bi im osigurao teritorij,  što dokazuje kako su te optužnice isključivo političke naravi.

UZP je zapravo linija manjeg otpora koji kroz dimenzije „izravnog ili neizravnog sudjelovanja, pružanja pomoći, organiziranja, ili same činjenice da ste bili pripadnik HVO-a vas „okrivljuje“.

Pinter tvrdi kako danas u BiH, s ovakim Tužiteljstvom BiH, svaki pripadnik HVO-a može biti osumnjičen za UZP, odnosno da takve optužnice nemaju kraja jer nitko nije i ne može biti siguran da mu se temeljem instituta UZP-a neće suditi.

Međutim, institut zapovjedne odgovornosti, u sudskim postupcima, odnosno formiranju optužnica, ipak,  sudovi u BiH moraju dokazati, preciznije utvrditi eventualnu izravnu vezu zapovjednika i počinitelja kaznenog djela.

Građanska država na temeljima Islamske deklaracije

Ivo Lučić s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu osvrnuo se na povijesno-politički kontekst u BiH govoreći o kampanjama za prve parlamentarne izbore u BiH 1991.

SDA i Alija Izetbegović, tada su, navodi Lučić,  iznijeli u javnosti dvije ključne teze, odnosno Izetbegovićeve stavove.

Alija Izetbegović tada je govorio kako će „Muslimani Bosnu braniti oružjem“, odnosno da je „alternativa nemanju građanske države građanski rat“. Lučić navodi i dimenziju Islamske deklaracije od koje se SDA i bošnjačka elita nikada nije ogradila, naprotiv, napominje i na nedavni govor reisa Kavazovića u kojoj je smatra „uveritrom genocida nad Bošnjacima“.

Lučić smatra kako današnja retorika u BiH, ratne naravi, dolazi iz bošnjačkih redova, napominjući na nedavne izjave Sefera Halilovića, Atifa Dudakovića pa i izjave, odnosno ucjene Bakira Izetbegovića, o tome da većina Hrvata živi izmiješano s Bošnjacima. Lučič, tako, postavlja pitanje:

„Znači li to da, što Hrvati u BiH više budu zahtjevali institucionalnu ravnopravnost i zaštitu, da će ih Bošnjaci, u tim mjestima gdje žive izmiješano s Hrvatima, i fizički likvidirati?“

Spornim smatra i izjave Bakira Izetbegovića koji govori kako Hrvatima neće dati entitet, jer kako kaže Lučić, Bošnjaci nemaju Hrvatima  bilo što davati, mogu samo ne pristajati na određena rješenja koje hrvatski politički predstavnici ponude.

Tribinu je izlaganjem zaključio Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS BIH i zastupnik u Saboru Republike Hrvatske, koji je kazao kako su iste političke paradigme iz 1991. godine i danas prisutne u BiH.

„Baš kao i 1991., u BiH su i danas iste paradigme. Srbi žele otcjepljenje, Bošnjaci centraliziranu – unitarnu državu s bošnjačkom većinom, a Hrvati BiH kao funkcionalnu državu gdje im drugi narodi neće birati predstavnike u vlasti“, kazao je Ljubić.

Navodi i primjer nedavne apelacije Ustavnom sudu BiH o izboru izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH, kada su dva bošnjačka suca u Ustavnom sudu BIH glasovala protiv te odluke uz obrazloženje kako je Dom naroda PFBIH „dom županija a ne dom naroda“.

Naveo je i sjednicu Predsjedništva tadašnje  tzv. Republike BiH 1992. održane u Sarajevu gdje su pojedini dužnosnici tražili izmještanje vlasti iz Sarajeva u Kiseljak, kao slobodnu teritoriju,  kako bi se bolje organizirala obrana BiH, na što je tada, Sefer Haliloviću, rekao: „Ako je vama Kiseljak slobodni teritorij, za mene nije“.

Kako presuda 'šestorki' može narušiti stabilnost BiH i Hrvatske

04/03/2017 - 08:52
Žalbena presuda u predmetu 'Prlić i ostali' imat će implikacije ne samo na Bosnu i Hercegovinu, odnosno na Hrvate u Bosni i...

ODVJETNICA SLOBODANA PRALJKA Nika Pinter dobitnica nagrade "Utjecajne hrvatske žene 2017"

03/10/2017 - 09:24
Nika Pinter dobitnica je nagrade "Utjecajne hrvatske žene" kao odvjetnica generala HVO-a Slobodana Praljka kojeg dugi niz godina...

NIKA PINTER: Procesuiranjem bh. Hrvata želi se ostvariti ono što Armija BiH nije uspjela u ratu

02/07/2017 - 09:36
Tuđmanovi transkripti dokaz su da nije bilo zločinačkog projekta podjele BiH, smatra odvjetnica s Haaškog tribunala i voditeljica...

NIKA PINTER: Procesuiranjem BH Hrvata želi se ostvariti ono što Armija BiH nije uspjela u ratu

02/06/2017 - 11:22
U linkovima pročitajte veliki intervju odvjetnice Nike Pinter, voditeljice Ureda za pružanje pravne pomoći pripadnicima...

IZETBEGOVIĆEV I KAVAZOVIĆEV PROJEKT Genocid.ba - još jedan portal koji samo jedan narod smatra žrtvom

01/19/2017 - 09:42
„Zločini u Bosni i Hercegovini i agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu nije počela 1992., nego mnogo ranije, 10. svibnja 1991...

PREVIŠE NELOGIČNOSTI ŠTO SE ZAPRAVO DOGODILO U ORAŠJU? Svjedok: 'Život su mi spasili Marko Knežević i general Đuro Matuzović!'

11/06/2016 - 20:01
Po danu je kuhala vojnicima, noću su je odvodili na silovanje. “Nisam ni uspjela zaspati, već drugi dođe i izvede me na silovanje...

Intervju s odvjetnicom Nikom Pinter

07/01/2016 - 12:51
INTERVJU/ NIKA PINTER: Zločini Armije BiH nad Hrvatima se tretiraju kao incidenti Nika Pinter, odvjetnica generala Slobodana...